preskoči na sadržaj

Tehnička škola Čakovec

Login
Anketa
Za učenje me najviše motivira:





Wikipedia

RSS vijesti
Znanost
22.08.2017.
U Danskoj otkrivena nevjerojatna vikinška kružna tvrđava
O Vikinzima najčešće mislimo kao o prijelaznoj kulturi, koju definiraju plovidbe po otvorenom moru, pljačkanje sela, i donošenje plijena u svoja naselja. No, sve veći broj dokaza i arheoloških iskapanja postepeno mijenja sliku koju imamo o ovim norveškim pomorcima, a utvrda otkrivena u Danskoj sugerira da su Vikinzi bili mnogo više od onog što se […]

22.08.2017.
7 nevjerojatnih dostignuća 3D printanja u medicinskoj primjeni
3D printanje nekima zvuči pomalo nedokučivo, pogotovo kada se na nj primijeni biomedicinski inženjering. Generalno, 3D printanje uključuje preuzimanje digitalnog modela ili shematskog nacrta koji se kreira u softveru, a potom se taj model ili nacrt printa u uzastopnim slojevima materijala poput stakla, metala, plastike i keramike, te se slaže sloj po sloj. Brojni veliki […]

22.08.2017.
Studija dokazala učinkovitost poskupljenja cigareta
Prestanak pušenja? Ako ne ide milom… Želite li prestati pušiti? Podizanje cijene cigareta može biti rješenje, ako je suditi prema novim opsežnim istraživanjima; pa pogledajmo američko iskustvo. Nalazi studije koji su nedavno objavljeni u znanstvenom časopisu Epidemiology pokazali su kako već i malo podizanje cijene cigareta povećava izglede za prestanak pušenja. Sve je krenulo tako […]

21.08.2017.
Znanstvenici razvili tehniku stimulacije mozga i uspješno kontroliraju tjelesne pokrete
Znanstvenici koriste magnetizam kako bi aktivirali sitnu grupu stanica u mozgu, i na taj način izazvali tjelesne pokrete poput trčanja, rotiranja i gubitka kontrole nad udovima – postignuće koje bi moglo dovesti do napretka u proučavanju i tretiranju neuroloških bolesti. Tehnika koju su znanstvenici razvili naziva se magneto-termalna stimulacija. Ona pruža neuroznanstvenicima moćan novi alat: […]

21.08.2017.
Pronađeni posmrtni ostatci posade s potopljenog jedrenjaka koji je prevozio blago
U siječnju 1740. nizozemski trgovački brod Rooswijk je potonuo blizu obale Ramsgatea u Kentu. To je bilo njegovo drugo putovanje. Olupina je prvi put pronađena 2005. godine, ali se ponovno zatrpala nakon prvog istraživanja. Arheolozi su ponovno započeli s iskapanjem jer je olupina u velikoj opasnosti od invazivne crvotočine i jake morske struje. Znanstvenici se […]

ICT novosti
22.08.2017. 15:45
Testirali smo Corsair Void Pro RGB USB
Nekoliko tjedana uoči današnje svjetske premijere testirali smo jedan od četiri Corsairova nova headseta za igrače, člana nove obitelji Void Pro

22.08.2017. 15:31
Redmi Note 5A stigao u dvije inačice - Standard i High Edition
Nakon višemjesečnih glasina Xiaomi je i službeno predstavio mobitel Redmi Note 5A koji je stigao u dvije inačice - Standard Edition i High Edition

22.08.2017. 14:11
Mladi i dalje bježe s Facebooka
Među mlađima od 24 godine Facebook je i dalje sve manje popularan, a korisnici bježe na Snapchat i, opet Facebookov, Instagram

Najavljen Age of Empires 4
Final Fantasy XV stiže na PC
Dokumentarci i znanstveni program
22.08.2017.
WhatsApp gets colourful Facebook-like statuses
WhatsApp has now finished beta testing the features and is rolling them out to all Android and iOS users worldwide by this weekend.

22.08.2017.
First total solar eclipse sweep across America in 99 years
Darkness swept across the US on Monday as the eclipse traveled from coast to coast, ending just before 3pm EDT in South Carolina.

22.08.2017.
Asteroid could have thrust Earth into darkness for 2 YEARS
Researchers from the University of Colorado Boulder, used computers to model what Earth might have looked like after a large asteroid struck what is now the Yucatán Peninsula.

22.08.2017.
Rare 'alien' sea creatures invade Devon's coast
Lara Clarke-Wardle believed she had found the entrails of a dead sea creature when she first encountered a goose barnacle on a beach near Hartland Abbey in North Devon.

22.08.2017.
A step towards LIMITLESS energy on Earth
The new plasma has been developed by researchers from MIT. Unlike most plasmas, which are made up of two ion species, the new plasma is made up of three ion species.

Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
e-Dnevnik

Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

National Geographic

Photo: Steller’s sea-eagle in flight
Source: NationalGeographic.com

Fizika


Source: Physics.org

Hubble Space Telescope

http://hubblesite.org/about_us/graphics/media_kit/hs_logo_234x60_black_purple_on_nebula.jpg
Source:
Hubblesite.org

Astronomija


Source: nasa.govscience.nasa.gov

Lijepa književnost


L1
- L2 - L3 - L4 - L5

Pomoćni programi
Lista linkova je prazna
Free software download

Soft82.com - Freeware and shareware downloads

Lijepe fotografije

Girl in Dhaka
Source: www.photo.net

Naši maturanti


Created with Admarket's flickrSLiDR.

Brojač posjeta
Ispis statistike od 26. 4. 2010.

Ukupno: 577712
Ovaj mjesec: 171
Ovaj tjedan: 19
Danas: 6
Trenutno on-line...

online korisnika:

Tražilica
vijesti
Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera -
Administrator / datum: 10. 9. 2015. 20:18

Temeljem svojih ovlasti ministar je donio "Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera"

Preporučujemo svim aktivnim sudionicima obrazovnog procesa - nastavnicima te učenicima i njihovim roditeljima - da prouče navedeni dokument koji počinjemo primjenjivati u svakodnevnom funkcioniranju unutar škole.

 


[OPŠIRNIJE]



RSS


1. Pomoć učeniku

Nenametljiva pomoć školarcu u svladavanju školskih obaveza

Pomislili biste da će vam nastavnik javiti kada ocjene vašeg školarca krenu silaznom putanjom, ali to je rijetko slučaj, obzirom da se nastavnici uz prenatrpane razrede, pripremanje nastavnog sadržaja i evaluaciju ne mogu individualno posvetiti svakom učeniku.

Zato budite proaktivni. Na prvi znak problema (loš uspjeh na testu) odvojite vremena i posjetite nastavnika u školi kako biste razgovarali o uspjehu svog školarca. Ukoliko nemate dovoljno vremena za to, zamolite nastavnika da vas o djetetovim ocjenama informira putem e-maila ili telefonom.
 

Prevelika i premala pomoć pri rješavanju školskih obaveza
Svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete, pa bismo tako svi mi željeli da naše dijete postiže odličan uspjeh u školi što nekad rezultira prevelikim angažmanom roditelja. Ali uz interes za djetetove obaveze u školi, trebate izbjeći preveliku upletenost u izvršavanje školskih zadataka, kao npr. dovršavati zadatke iz matematike. Zašto? Oduzimate mu zadovoljstvo samostalnog završavanja zadaće. Na taj ga način učite da se oslanja na vas kod rješavanja izazovnijih matematičkih zadataka, umjesto da ga ohrabrujete da sam pronađe odgovore na pitanja. Razmislite o poruci koju mu na taj način šaljete: ti to ne možeš napraviti dovoljno dobro, zato trebaš moju pomoć!

Biti uključen, znači biti dostupan. Vi ste tu da ukažete na greške, odgovorite na pitanja, i objasnite koncepte s kojima vaše dijete ima problema. Ali niste odgovorni pisati zadaću ili učiti umjesto njega.

Ako je tipična reakcija vašeg djeteta na domaće zadaće 'ne razumijem'. Saznajte što ne razumije i pomognite mu da napravi zadaću, nemojte upasti u zamku rješavanja zadataka umjesto njega kako biste dobili na vremenu.

Postoje i roditelji koji svu brigu o djetetovom uspjehu prepuštaju nastavniku. Nastavnici nemaju dovoljno vremena da provjere je li svaka zadaća napisana i je li svaka lekcija naučena. Ali mnoga djeca, također nisu motivirana baviti se teškim zadacima pa brzo odustaju od onoga što ne razumiju, a neugodno im je pitati nastavnika za dodatno objašnjenje, pa tako nastaje začarani krug. Evo kako roditelji mogu pomoći:

  • Zajedno s djetetom sastavite planer koji je potrebno popunjavati za svaki pojedini predmet, svaki dan. Bitne informacije su kada treba napisati domaću zadaću i kada će biti sljedeće usmeno ispitivanje.
  • Provjerite je li zadaća pažljivo napisana. Zaokružite greške ili usmeno uputite na njih i zamolite školarca da ih ispravi.
  • Provjerite je li se dijete pripremilo za nadolazeći test propitkujući ga s par pitanja. Ukoliko ne zna odgovore na pitanja, uputite ga da ponovi gradivo i opet ga ispitajte.
  • Inzistirajte na svojim zahtjevima. Kada se zahtjevi ispune, nagradite dijete.

Stilovi učenja
Možda ste vi bili samomotivirajuće dijete koje je odmah po dolasku iz škole pisalo zadaću.  Ali ono što je vrijedilo za vas ne mora nužno biti primjenjivo i na vaše dijete, zar ne? Ako je vaše dijete puno energije nakon škole, tada će biti produktivnije ukoliko se zadaći i učenju posveti nakon vožnje biciklom ili rolanja.

Isto tako ako je vaš školarac organizirano i samomotivirajuće dijete, nemojte pokušavati regulirati njegov raspored obavljanja školskih zadataka. Tada je najbolje je poštovati njegovu odgovornu prirodu i pustiti ga da sam odlučuje. Ignoriranjem djetetovog stila učenja i nametanjem vlastitog stila, šaljete poruku da nemate dovoljno povjerenja u djetetovu prosudbu.

Budite otvoreni prema stilovima učenja svojeg djeteta. Samo zato što se vi ne možete koncentrirati na čitanje dok muzika svira u pozadini, ne znači da to isto vrijedi i za vaše dijete. Također, ukoliko želi učiti s prijateljima, dopustite mu, bit će mu zanimljivije, a učenje može biti efikasnije.

 

Autor: Gordana Benat, Preuzeto sa: http://www.skole.hr/roditelji/odgoj?news_id=833




2. Adolescenti

Adolescentni bunt i sukob s autoritetima

Adolescencija je jedno od najburnijih razdoblja čovjekovog života. To je proces odvajanja mlade osobe od svojih roditelja te sazrijevanje u  zrelu i odgovornu ličnost.
Roditelj/ica: Soba ti je jako neuredna. Molim te pospremi je danas, hoćeš?
Adolescent/ica: Zašto bih? Meni se sviđa ovakva kakva je. Ako te smeta, onda nemoj gledati.
Roditelj/ica: Možda ti to ne primjećuješ, ali stvarno je grozno neuredna... odjeća ti je posvuda razbacana i zgužvana, papiri po stolu i podu, krevet nepospremljen... muka mi je kad uđem unutra i vidim sav taj nered.
Adolescent/ica: Ako ti je toliko muka od pogleda na moje stvari, onda jednostavno nemoj ulaziti u moju sobu.
Roditelj/ica: (sad već poprilično ljuto): Kako to razgovaraš sa mnom?! Dok god živiš u ovoj kući, tvoj zadatak je da pospremaš svoju sobu!
Adolescent/ica: Ovo je moja soba i pospremat ću je kada i ako to meni odgovara!
...scena se nastavlja...

Roditelj ste mlade osobe starosti između 12 i 19 godina? Zvuči li vam ova kratka scena poznato, kao da ste je negdje već (u najbitnijim dramatskim crtama) doživjeli?

Kada bismo pripadnike ove naše zapadnjačke civilizacije priupitali koje su najčešće asocijacije koje im padnu na pamet pri spomenu termina adolescencija, veliki postotak njih bi sasvim sigurno spomenuo „buntovništvo“, „sukob“ i „pobunu protiv autoriteta“. U nekoj našoj kolektivnoj svijesti, ali ponajviše kao iskustvo iz realnih svakodnevnih životnih situacija, upravo ti pojmovi stoje kao neka od karakterističnih obilježja razdoblja adolescencije. Međutim, je li u potpunosti opravdan negativni prizvuk koji se najčešće veže uz to čuveno adolescentno buntovništvo?

Sama adolescencija svakako predstavlja jedno od najburnijih razdoblja u čovjekovom životnom razvoju.
Osnovni zadatak ove faze normalnog procesa odrastanja je odvajanje (separacija) mlade osobe od svojih roditelja te njena individualizacija iz nezrelog djeteta u samostalnu, zrelu i odgovornu odraslu ličnost. Tijekom adolescencije događaju se i promjene u kognitivnim sposobnostima adolescenata; njihovo mišljenje postaje logičnije i apstraktnije, što dovodi do preispitivanja vanjskih autoriteta i njihovih stavova. Osim toga formira se i adolescentov identitet, njegovo „vlastito ja“, odvojeno od onog roditeljskog. Erik Erikson, poznati teoretičar razvoja ličnosti, razdoblje adolescencije opisuje kao „krizu identiteta“: adolescent nije više dijete ali nije niti odrastao čovjek, a nalazi se u kompleksnoj situaciji visokih očekivanja i zahtjeva koje društvena okolina postavlja pred njega. Da bi se s tim zahtjevima uspješno nosio i na njih adekvatno reagirao, adolescent formira vlastitu ličnost i identitet. Ipak, ta vrlo složena i zahtjevna situacija izaziva brojne konflikte u mladoj ličnosti samog adolescenta ali i u njegovom odnosu sa svojom bližom i širom društvenom okolinom.

Ulaskom u adolescenciju sve prije opisano dovodi do povećanja sukoba između adolescenata i vanjskih autoriteta, ali najviše onih izvornih: njihovih vlastitih roditelja. Intenzitet sukoba s autoritetom ovisit će o mnogim faktorima, od kojih su najvažniji sam proces sazrijevanja adolescenta kao i obiteljska dinamika u kojoj mlada osoba odrasta. Sukobi u adolescenciji u najvećoj mjeri nastaju zbog nekompatibilnosti želja adolescenata i stavova njihovih roditelja, a u najčešće teme rasprava svakako spadaju izlasci i slobodno vrijeme, školske i kućne obaveze adolescenta, načini oblačenja, ponašanja i životnog stila, te društvo u kojem se adolescent kreće i provodi svoje slobodne trenutke.
 
Kad se zabrinuti?

  • kad reakcije adolescenta u velikoj mjeri ometaju normalan međuljudski odnos ili komunikaciju, pogotovo s roditeljima;
  • kad su reakcije adolescenta naglašeno neprimjerene (npr. bježanje od kuće, fizički napad na roditelje ili druge osobe iz okoline, potpuno nepoštovanje zahtjeva autoriteta, i slično);
  • kad adolescent zbog sukoba u koje ulazi nije u mogućnosti primjereno odgovoriti na realne svakodnevne zahtjeve ili ispuniti svoje svakodnevne obaveze;
  • kad se sukobi i uz njih povezane reakcije ponavljaju prečesto i preintenzivno,
  • ili kad sukobi završavaju intenzivnijim agresivnim ispadima.


Kako pomoći i sebi i svom adolescentu?

•  Zapamtiti da adolescent želi da se prema njemu odnosimo s poštovanjem i ravnopravnošću, te da (bez obzira na sve sukobe) itekako drži do roditeljskog mišljenja te uzajamne privrženosti i obiteljske bliskosti.

•   Slušati i pokušati razumjeti potrebe i želje adolescenta te naglasiti što od toga možete uvažiti a što ne. Također izreći svoje želje i potrebe te pregovarati o različitim opcijama. Vrlo je važno da adolescent razumije vaše razloge i argumente te sudjeluje u zajedničkom planiranju. Kroz taj proces on dobiva uvažavanje i osjećaj ravnopravnosti koji su mu u toj životnoj dobi (a i kasnije) vrlo potrebni za normalan razvoj samosvijesti i zdravih, ravnopravnih odnosa s drugim ljudima. Po riječima Jespera Juula, poznatog danskog obiteljskog terapeuta, u svojoj izvrsnoj knjizi „Ovo sam ja! Tko si ti?“ (Naklada Pelago, 2006): „Sukobljavanje ne mora biti silovito i emocionalno nabijeno ... to jednostavno znači da jedna strana u konačnici želi jednu stvar, a druga drugu, i da obje to kažu naglas.“.

•  Sa svoje, roditeljske strane pokazati autentičnu toplinu i zainteresiranost za svakodnevni život i osobnost adolescenta, te sklonost pridavanju većeg značaja njegovom pravilnom izboru odluka i postupaka, čime vrlo pozitivno utječemo na razvoj adolescentovog samopouzdanja i samostalnosti.

•  Koliko god se trudili da do njih ne dođe, zapamtiti da su sukobi u odnosu s adolescentom važni za razvoj njegovog osobnog identiteta. Kad se pojave, pokušati ih iskoristiti kao priliku za razgovor, pozitivnu komunikaciju te daljnje produbljivanje i razvijanje odnosa. Što biste radije izabrali: svađu s vašim djetetom ali ste vi pritom upoznati s onim što ono misli ili da dijete sve radi „po vašem“ ali niste upoznati s tim što se događa u njemu? Svaki sukob je pretpostavka za bliskost, a ima i odgojnu komponentu kojom svoje dijete učite pregovaranju, zauzimanju za sebe, posljedicama njegovog ponašanja i odgovornosti.


Kao zaključak

U svom umjerenom obliku, adolescentno buntovništvo i sukobi normalna su, zdrava i poželjna razvojna faza preispitivanja i napuštanja postojećih autoriteta, izgradnje vlastitog identiteta te uspostavljanja novog, ravnopravnijeg odnosa s autoritetima. Po mnogim razvojnim teorijama, upravo zreliji odnosi s autoritetima predstavljaju jedan od najbitnijih znakova sazrijevanja mlade ličnosti. Bez obzira na česte, gotovo svakodnevne sukobe i svađe između roditelja i adolescenata, bitno je naglasiti kako većina tih mladih ljudi stvarno poštuje i iskreno voli svoje roditelje, dok se postojeći sukob može promatrati kao prijelazna faza iz djetinjstva u odgovornost i samostalnost odrasle dobi, te predstavlja jedan vrlo važan dio normalnog procesa odrastanja.

Autor: Ana Plazonić prof. psiholog, Preuzeto sa: http://www.skole.hr

Literatura:
Juul, Jesper (2006): Ovo sam ja! Tko si ti? O bliskosti, poštovanju i granicama između odraslih i djece. Naklada Pelago, Zagreb.
Lacković-Grgin, Katica (2006): Psihologija adolescencije. Naklada Slap, Jastrebarsko.

preskoči na navigaciju